Obrazovanje, znanost, kultura i sport

            Društvene djelatnosti su složeni društveni mehanizmi  kojima se, ako se dobro osmisle i provode, izgrađuje i jača najvažniji društveni resurs – ljudski kapital. One nisu potrošnja ni balast na plećima gospodarstva, već proizvodnja.

Obrazovanje i znanost

Politika obrazovanja zasnovana na načelima pravednosti i socijalne osjetljivosti izjednačava šanse za sve i omogućava društvenu pokretljivost. Dobro i kvalitetno obrazovanje razlikuje uspješna od neuspješnih društava i stoga spada u razvojne prioritete svake zajednice koja drži do sebe. Svijet se danas mijenja brže nego ikad, a mnogih zanimanja koja postoje danas za 10 ili 20 godina više neće biti. Djeca bi od najranijih dana trebala stjecati znanja i vještine koja ih pripremaju za život u stalnom ritmu promjena, a škole bi ih trebale obrazovati kako da postignu  dobrobit za sebe i društvo kojeg su dio. Kritičko promišljanje, suradnja, kreativnost i cjeloživotno učenje osnovni su alati potrebni generacijama koje dolaze kako bi se mogle nositi s izazovima suvremenog doba. Iznimno je važno da nauče kako učiti i primjenjivati znanje u različitim područjima, s fokusom na održivi razvoj i sve njegove komponente – okolišnu, društvenu i ekonomsku.

Obrazovanje 21. stoljeća, uz tradicionalne, nosi i nove izazove odgajateljima, nastavnicima i profesorima, kao i svima koji sudjeluju u tom procesu budući da su društvena očekivanja od njih visoka i stalno rastu. Od njih se očekuje da imaju široko znanje i razumijevanje predmeta koje poučavaju, da istodobno vladaju suvremenom informacijskom tehnologijom, te da uz to budu dobri motivatori i strastveni predavači, a sve to u okruženju u kojem se marginalizira rad, znanje, učenje, poštenje i odgovornost.

U cijelom društvu postoji veliki jaz između društvenih očekivanja i stvarnih postignuća sustava obrazovanja. U Zadru je posljednjih 25 godina izgrađeno samo dvije osnovne škole (od kojih jedna katolička, s restrikcijama pri upisu djece), a većina škola u gradu napravljena je između 1970. i 1990. Iako su znanost i tehnologija od tada uvelike napredovali, taj napredak nije vidljiv u našim školama. Osim što ih je načeo zub vremena, učionice su ostale iste kao prije 40 ili 50 godina.

Škole i znanstvene institucije ne postoje u vakuumu, one su proizvod zajednice u kojoj djeluju, pa je i sfera odgoja, obrazovanja i znanosti obilježena korupcijom, negativnom selekcijom, klijentelizmom i nepotizmom. Stoga je u postizanju ciljeva odgoja i obrazovanja na lokalnoj razini ključno cjelovito i dosljedno provođenje politike i svih elemenata programa koalicije Srcem za Zadar, uključujući i specifične mjere u području odgoja, obrazovanja i znanosti:

  • Izgradnja novih gradskih vrtića

radi što većeg obuhvata djece, posebno u novim gradskim četvrtima i na rubnim dijelovima grada.

  • Kontrola provođenja Zakona o Državnom pedagoškom standardu i Zakona o radu,

osobito u vrtićima kojima osnivač nije Grad Zadar (kontrola broja djece u grupama, zapošljavanje stručnih suradnika; logopeda, psihologa, defektologa, pedagoga, korištenje godišnjeg odmora djelatnika/ca, problemi nepostojanja sindikalnog udruživanja, strah od otkaza).

  • Nastavak financiranja projekta Mreža ZaDar

mreža inovativnih vrtića po mjeri djece i roditelja (uz prilagođeno radno vrijeme vrtića, uvođenje inovativnih programa – Odgoja za održivi razvoj i Montessori pedagogije).

  • Uvođenje asistenata za djecu s posebnim potrebama u vrtićima.
  • Izgradnja novih osnovnih škola,

uz poboljšanje uvjeta u postojećim, s ciljem uvođenja nastave u jednoj smjeni, smanjenja broja učenika u razredu i mogućnosti cjelodnevnog boravka. Iako je jednosmjenski rad odavno postavljeni cilj, većina škola još uvijek radi u dvije, a neke i u tri smjene. Prioritet je izgradnja škole u naselju Crvene kuće za koju je projekt napravljen prije više od 10 godina.

  • Revizija upravljačkih prava

nad školom u Novom Bokanjcu (budući da je Grad dao 12.624,00 m2 zemljišta, osigurao projektnu dokumentaciju i podigao kredit u iznosu od 25 milijuna kuna za izgradnju Katoličke osnovne škole).

  • Popularizacija i jačanje nastavničke profesije

(primjerice, dodjela nagrada najuspješnijim nastavnicima na razini grada), jasni kriteriji, javnost i transparentnost zapošljavanja nastavničkog kadra na svim razinama, dokidanje negativne selekcije, nepotizma i klijentelizma u prosvjeti.

  • Mjere vezane za nedostatak nastavničkog i profesorskog kadra,

osobito u domeni prirodnih znanosti (dodjela kadrovskih stanova u vlasništvu Grada u najam po povlaštenim uvjetima, stipendiranje studenata koji se obrazuju za  deficitarna nastavnička zvanja). 

  • Opremanje kabineta i laboratorija u osnovnim školama,

osobito iz nastavnih područja  kemije, fizike i biologije, a sve u svrhu usvajanja trajnih i primjenjivih znanja i popularizacije znanosti; jačanje programa iz područja informatike (programiranje, robotika, kibernetika), uočavanje darovitih učenika i podizanje razine digitalne i ostalih vrsta pismenosti.

  • Financiranje svih troškova sudjelovanja na državnim i međunarodnim natjecanjima

za sve učenike osnovnih i srednjih škola iz Zadra. Poticanje projektnog angažmana škola  (O.Š. Bartola Kašića i O.Š. Petra Preradovića aplicirale su na natječaje i ostvarile financiranje njihovih projekata).

  • Uvođenjem građanskog odgoja u sve osnovne škole u Zadru

učenici će dobiti osnovne informacije o demokraciji, izborima, cyberbullyingu, zdravoj prehrani, poslovnim planovima, odgovornosti prema kućnim ljubimcima, financijama, poštivanju drugačijih, poduzetništvu, korupciji, volontiranju itd.

  • Jačanje programa zdravstvenog odgoja

u svrhu informiranja učenika kako očuvati zdravlje i kvalitetu života, ostvariti humani odnos među spolovima, što je spolno odgovorno ponašanje, te kako spriječiti ovisnosti i nasilničko ponašanje.

  • U suradnji s javnim ustanovama i institucijama (npr. Ured za suzbijanje droge, MUP) škole će organizirati radionice i predavanja za roditelje vezano za prevenciju i prepoznavanje ovisnosti, sigurnost na Internetu, vršnjačko i elektroničko nasilje i sl..
  • Poticanje terenske nastave

u kojoj će učenici povezati znanje koje su stekli u školi s društvenim kontekstom ili prirodnim ambijentom (OPG-ovi, proizvodni pogoni, umjetnost i kultura zavičaja, biljni i životinjski svijet i slično), uvođenje školskih vrtova i malih pogona za proizvodnju, npr. sapuna ili recikliranje starog papira – obrazovanje za održivi razvoj i poticanje poduzetničkog načina razmišljanja.

  • Poticanje programa tjelesne i zdravstvene kulture

unutar svih razina obrazovanja i mogućnost korištenja gradskih sportskih objekata u svrhu nastave i izvannastavnih sportskih aktivnosti za škole koje nemaju odgovarajuće uvjete.

  • Jačanje izvannastavnih aktivnosti

u području znanosti, sporta, umjetničkog izražavanja (školske novine, web-stranice, natjecanja, kvizovi i slično).

  • Infrastrukturno prilagođavanje škola učenicima s težim oblikom invaliditeta – škole bez arhitektonskih barijera.
  • Osmišljavanje i provedba programa cjeloživotnog obrazovanja

za građane u suradnji s obrazovnim i znanstvenim ustanovama te gospodarstvom. Jačanje utjecaja gospodarstva na sustav obrazovanja, suradnja poslodavaca i obrazovnih institucija.

  • U suradnji sa Sveučilištem, osnivanje građanskog inkubatora s ciljem osnaživanja  civilnog društva i edukacije mladih za aktivno građanstvo. 
  • Za studente stručnih, preddiplomskih i diplomskih studija mogućnost stipendiranja u iznosu od 1000 kn mjesečno kroz cijelu akademsku godinu

(6 semestara preddiplomski i 4 semestra diplomski studij, u cijelosti 10 semestara), s naglaskom na imovinski cenzus. Posebna stipendija za studente deficitarnih zanimanja u iznosu od 1200 kn kroz cijelu akademsku godinu (10 mjeseci) u punom trajanju studija od 10 semestara.

  • Podrška Sveučilištu u dovršetku Novog sveučilišnog kampusa u cilju podizanja kvalitete studiranja i studentskog života u Zadru.
  • Uključivanje Sveučilišta u projekte značajne za društveni i gospodarski razvitak

Grada i Županije, poticanje diversifikacije djelatnosti Sveučilišta, pojačanim razvojem znanstvenih i nastavnih djelatnosti u skladu s potrebama tržišta rada, te u svrhu bolje suradnje s gospodarstvom i lokalnom zajednicom.

  • Podrška razvijanju novih studija u područjima prirodnih, tehničkih, biotehničkih i biomedicinskih znanosti.
  • Poticanje izvrsnih studenata (nagrade najboljim studentima) i njihovo uključivanje u gospodarske sektore od strateškog značaja za razvoj Grada i Županije
  • Podrška svim ustanovama iz sustava znanosti koje djeluju u Zadru,

bez obzira tko je osnivač (Sveučilište, Znanstvena knjižnica, Zavod za povijesne znanosti, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju, itd.) Zadar može i mora bolje, sveučilišna tradicija duža od 600 godina u našem gradu na to nas obvezuje.

Kultura

Iako kulturni identitet našega grada počiva na bogatoj tradiciji i kulturno-povijesnoj baštini, kulturna scena u Zadru nedvojbeno stagnira. I kultura je, kao i obrazovanje, odraz društva u kojem živimo pa je stoga opterećena brojnim destruktivnim procesima i štetnim praksama; rijetko uključivanje šire zainteresirane javnosti u definiranje kulturne politike,  birokratiziranost upravljanja, netransparentno odlučivanje, interesno kadroviranje na štetu punog angažmana postojećih kreativnih kapaciteta, samo su neki od njih. Zadar je kulturno  kapacitiran grad, u njemu djeluju brojne kulturne ustanove kojima je osnivač Grad, ali i one koje su u nadležnosti Županije, Crkve, ministarstava i drugih. Hrvatsko narodno kazalište, Koncertni ured, Kazalište lutaka, Narodni muzej, Arheološki muzej, HAZU, Muzej antičkog stakla, Stalna izložba crkvene umjetnosti, Gradska i Znanstvena knjižnica, kao i budući Muzej dvije palače predstavljaju, uz postojeću znanstvenu i obrazovnu infrastrukturu,  snažan institucionalni okvir i temelj kulturne arhitekture grada. Kako bi ostvarila svoj puni potencijal, zadarska institucionalna kulturna scena treba snažan zaokret prema strateškom promišljanju, transparentnosti, edukaciji, ulaganju u ljudske kapacitete i evaluaciju napravljenog.

Udruge, umjetničke organizacije, kolektivi, inicijative, kreativni pojedinci čije djelovanje proizlazi iz organske potrebe čovjeka za kulturnim djelovanjem, neizostavan su dio društvene zajednice i važan, neinstitucionalni element kulturne scene. Unatoč brojnim ograničenjima, a ključni su kronični nedostatak prostora i nedovoljna financijska podrška, upravo  neinstitucionalna scena vrlo često donosi vrijedna umjetnička i kulturna ostvarenja.

Nužno je sustavno podržavanje cjelokupne kulturne produkcije, uz primjenu programskog modela financiranja kulturnih djelatnosti koji će dinamizirati sveukupnu aktivnost na području kulture. Ulaganje u kulturu ne smije značiti nadzor nad kulturnim stvaralaštvom. Bez obzira tko je na vlasti, kultura mora biti slobodna i pluralistička i uključivati različite kulturne orijentacije i estetike. Izrazito je važno podržavati kulturu koju oblikuje suvremeni društveni kontekst, ona u procesu stvaranja donosi  nove vrijednosti i odrednice našeg identiteta. Kada se završe kapitalni projekti  kao što su Providurova palača, Centar za suvremenu kulturu, umjetnost i mlade, kao i uređenje Kapetanskog kao ljetne pozornice  (gradska uprava najavila je to još 2013. pa potom zaboravila na obećanje) u  osmišljavanje programa i upravljanje uključit ćemo veći broj aktera zadarske kulturne scene. Nije dovoljno ulagati samo u kulturnu infrastrukturu, još važnija uloga gradske uprave je podrška osmišljavanju  programa koji će budućim i već završenim projektima udahnuti život i kreativni sadržaj, a do tada su to samo lijepe kulise neiskorištenog potencijala.

Briga i ulaganje u kulturu odmah višestruko će se isplatiti u neposrednoj budućnosti, njenim zapostavljanjem nastaje nepovratna šteta. Razvoj kulture važan je aspekt poticanja  razvoja selektivnih oblika turizma za koji smo se opredijelili u našem gospodarskom programu. Razvijanje koncepta kulturnog turizma ne znači samo produljenje sezone i povećanje dobiti već daje i novi impuls očuvanju kulturne baštine i osnažuje suvremenu kulturnu proizvodnju. Na temelju svoje tradicijske baštine i bogate kulture, infrastrukturnih i drugih mogućnosti Zadar ima mogućnost razviti se u ozbiljan kulturni centar i jednu od kulturnih metropola Mediterana. Naše mjere su:

  • Održivi razvoj kulturnih institucija putem stručnih znanja i kompetencija,

npr. modernizacija muzejskog poslovanja – značajniji, aktivniji pristup novim posjetiteljima, a ne puko održavanje.

  • Osnaživanje programskog modela financiranja kulture,

posebna podrška programima koji kreiraju sadržaje za postojeću kulturnu infrastrukturu i kapitalne investicije poput Muzeja ili Centra zadarske fotografije Braće Brkan, gdje njihov opus može biti trajni postav uz gostujuće tematske ili retrospektivne izložbe fotografija.

  • Transparentnost i uključivost (inkluzija) pri odlučivanju o svim bitnim kulturnim projektima. 
  • Razvijanje mreže manjih kulturnih centara u gradskim kvartovima (nastavak projekta KvartArt).
  • Iznajmljivanje dostupnih i adekvatnih prostora kulturnim inicijativama po pristupačnim cijenama, cijeneći njihov doprinos zajednici.
  • Donijet ćemo stratešku odluku o izgradnji nove zgrade za Hrvatsko narodno kazalište,

kao i Koncertne dvorane. Unatoč obnovi Koncertne dvorane Blagoje Bersa u Kneževoj palači, njezin kapacitet predstavlja ograničenje za snažniji razvoj zadarske klasične glazbene scene.

  • Rad na dovršetku projekata Providurove palače i rekonstrukcije Kapetanskog parka u prostore za izvedbe kulturnih i umjetničkih sadržaja.
  • Podrška kulturi mladih i za mlade, osobito u okviru novog Centra za suvremenu kulturu, umjetnost i mlade .
  • Omogućavanje šireg pristupa kulturnim sadržajima stanovnicima otoka i jača podrška projektima kao što je Olipski ljetni festival.
  • Jačanje intersektorske suradnje (obrazovanje, turizam, prostorno planiranje), osobito na razini donošenja dokumenata i planova od strateškog značaja.
•           Sustavno osvještavanje građana o važnosti kulture s ciljem promjene percepcije kulture u društvu, te poticanje amaterskog bavljenja kulturom
•           Uspostavljanje jače koordinacije i suradnje između gradske i županijske vlasti i ustanova u kulturi u svrhu boljeg razvoja sadašnjih i osmišljavanja novih kulturnih projekata i manifestacija, i to na dvije razine: profesionalnoj i amaterskoj.
•           Poticanje gospodarskog sektora na suradnju s institucijama i udrugama koje se bave kulturom što podrazumijeva i bolju promociju i organizaciju u kulturi.
•           Uključivanje potencijala škola, a posebice Sveučilišta u razvoj kulture. 
Edukacija o kulturi je ključna za razvoj kulture i modernog društva, a bavljenje kulturom može djelovati preventivno na rizična ponašanja djece i mladeži.

Sport

 
Zadarska Gradska uprava svake godine kanalizira znatna proračunska sredstva u klubove u čije je uprave vladajuća stranka instalirala „svoje ljude“. Stotine milijuna kuna utrošene su, bez ikakve kontrole, na financiranje klubova koji su već godinama bez zadovoljavajućeg rezultata. Kao i u ostalim društvenim sferama, prisutna je negativna selekcija jer uprave klubova i Sportske zajednice nisu birane temeljem struke, ideje i plana već diktatom politike. Posljedice su najočitije u skandalima koji su već odavno prestali biti tema samo lokalnih medija. Košarka, nogomet, rukomet, kuglanje, stolni tenis, odbojka, vaterpolo – svi timski sportovi su u slobodnom padu ili u najboljem slučaju prosječni. Ženski sport, osobito u timskim sportovima, i dalje je na marginama. Iako se ženski košarkaški klub približio najboljima u Hrvatskoj, nije dobio adekvatnu podršku, a činjenica da nogometni klub Donat igra u Prvoj HNL za žene poznata je rijetkim Zadranima izvan uskog kruga sportskih entuzijasta. Futsal klubovi, premda se radi o sportu koji privlači puno publike i u Zadru ima veliki potencijal, nemaju gdje igrati prvu ligu... Najbolji mladi atletičari i atletičarke, plivači i plivačice čim postignu određeni uspjeh na državnoj razini odlaze u Zagreb ili Split jer im Zadar ne pruža uvjete za daljnje napredovanje u sportu. Neki dijelovi grada u kojima je registrirano po nekoliko klubova nemaju ni igralište, a kamoli širu sportsku infrastrukturu. 
Zato ćemo: 
•           Unaprijediti upravljanje sportskim klubovima i Sportskom zajednicom
zapošljavanjem po načelima struke i odgovornosti, na javnim natječajima, temeljem plana i programa rada.
•           Utvrditi stvarne potrebe i troškove profesionalnih klubova u Zadru, 
u skladu s njima i proračunskim mogućnostima planirati financiranje, te omogućiti potpunu transparentnost trošenja sredstava koja građani Zadra izdvajaju iz proračuna (sredstva za plaće, vozni park, režijske troškove, reprezentaciju itd.) na web-stranicama Grada.
  • I dalje poticati sportske kolektive s velikom tradicijom i uspjesima u Zadru, ali na temelju jasnih i transparentnih kriterija.
•           Ulagati u omladinske škole umjesto u skupe automobile, osnovati fond za vrhunske mlade sportaše, u suradnji s gospodarstvom, neovisno o sportu kojim se bave.
•           Poticati ženski sport,
najčešće potpuno zapostavljen, osobito u ekipnim sportovima. Ravnopravnost u svim društvenim odnosima i procesima jedan je od osnovnih principa našeg političkog programa. 
•           Unaprijediti uvjete treniranja atletičara 
kako perspektivni sportaši ne bi prerano odlazili iz Zadra, a osvajači svjetskih medalja ne bi morali trenirati na Bagatovom igralištu.
•           Urediti i redovito održavati bazen i skakaonicu na Kolovarima, 
posljednju takve vrste na svijetu, mjesto koje je oblikovalo generacije Zadrana i mnoge od njih zauvijek okrenulo sportu. Jedini vlasnici bazena su građani Zadra i to tako mora ostati.  
•           Dodijeliti vaučere (bonove) za bavljenje sportom 
svakom djetetu koje se upisuje u sportski klub ili udrugu u visini troškova kluba ili udruge po djetetu . Osnovni cilj ove mjere je izjednačavanje šansi i poticaj svoj djeci da se bave sportom, bez obzira na imovinski status njihovih roditelja. 
•           Ulagati u školske sportske programe i subvencionirati različite izvannastavne sportske aktivnosti 
u školi kako bi svako dijete moglo pronaći sport za sebe. To će omogućiti rano prepoznavanje potencijala, ali i unaprijediti zdravlje školske djece, osobito obzirom na veliki broj pretile djece i mladih. Zdravi mladi znače zdrave odrasle ljude u budućnosti, zdravije navike i manja ulaganja zajednice u zdravstvo i socijalu. Infrastruktura postoji, tu su školske dvorane i igrališta, rad škola u jednoj smjeni će omogućiti ovu mjeru.  
•           Razvijati i osigurati bolje uvjete za sport osoba s invaliditetom 
(paraplivanje, paraatletika, košarka i odbojka osoba s invaliditetom obuhvaćaju veliki broj sportaša i postižu zapažene rezultate). 
•           Razvijati sportski turizam, 
uvođenje raznih sportsko-rekreacijskih aktivnosti i sadržaja za potrebe turista radi produženja sezone i poboljšavanja kvalitete usluge u turizmu.
•           Oplemenjivati novim sadržajima ŠC Višnjik 
(npr. biciklistička staza oko centra). ŠC Višnjik mora trajno ostati  prostor čiji je osnovni zadatak građanima Zadra, putem korištenja sportskih terena i igrališta bez naknade, približiti natjecateljske i rekreativne sportove i omogućiti bavljenje sportom i popularizirati tjelesnu i zdravstvenu kulturu.
•           Graditi nova i obnavljati zapuštena igrališta po svim gradskim kvartovima, prilagoditi igrališta potrebama sportskih udruga i rekreaciji građana.
•           Stvarati uvjete za rekreativno i amatersko bavljenje sportom, te sufinancirati izobrazbu trenerskog kadra za njih.