Prostorno uređenje, javni prostor, promet i infrastruktura

Gradnja na području Zadra u posljednjih tridesetak godina zorno pokazuje da je u gradu moguće izgraditi bilo što i bilo gdje, ukoliko za to postoji investitor. Prostorni plan uređenja grada Zadra donesen je još 2004. godine, a u međuvremenu je slijedom brojnih izmjena u potpunosti kompromitiran. Iz njega nije moguće razabrati jasnu viziju, a problemi se ne rješavaju sustavno, već od slučaja do slučaja.

Većina izmjena prostornog plana pogodovala je privatnom interesu i odnosila se na trgovačko–stambenu izgradnju. Posljedica je nerazmjerno velika količina stambene novogradnje unatoč činjenici da se stanovništvo grada u zadnjih tridesetak godina nije značajno povećalo pa veliki dio novih blokova stambenih zgrada i takozvanih urbanih vila zjapi prazan.

Novoizgrađene stambene zgrade ne prate ostali sadržaji neophodni za životni standard, investitori su zbog loše regulative u komotnoj poziciji da maksimalno iskoriste prostor za stanove i parkirna mjesta koje im je najlakše prodati. Posljedica su cijeli blokovi zgrada sa stotinama stambenih jedinica bez ijednog poslovnog prostora, dječjih igrališta, čak i bez pločnika (Diklovac, novo naselje kod škole Bartola Kašića.). Nastali su dijelovi grada koji su spavaonice, a ne kvartovi.

Periferni dijelovi grada su često zapušteni, siromašni javnim prostorima i urbanim sadržajima. Jedini novi živi gradski kvart je Smiljevac u čijoj su se izgradnji bar donekle slijedila osnovna pravila struke.

Bez stvarne potrebe nagomilavaju se sadržaji određene vrste kao što su benzinske pumpe. Veliki trgovački centri preblizu su gradskom središtu, što je pospješilo odumiranje Poluotoka. Nema novih gradskih parkova i zelenih površina. Zadnji osmišljen gradski park bio je onaj na Novoj rivi, nastao iza II svjetskog rata, ostalo su samo zeleni prostori između zgrada (i to isključivo  starijih zgrada) i poneka polu-artikulirana krpica zelenila nastala u „ostacima prostora“. Zelene površine nisu uvjet za dobivanje uporabnih dozvola (iako su predviđene prostornim planovima) pa su novi prostori, kao i neki dijelovi stare gradske jezgre,  bez zelenih površina, ako  ne računamo koju vlat trave u betonskim kockama parkinga kojima su tijekom gradnje zamijenjene  projektirane zelene površine.

Što se obale tiče, problemi se rješavaju parcijalno, od slučaja do slučaja, posebno Marina Borik, posebno Uskok, posebno Diklo… ne postoji strategija upravljanja obalnim pojasom, samo studije koje se ne provode.

Izrađivači prostornih planova  rade ih iz ureda, ne uvažavaju i ne provjeravaju stvarno stanje na terenu pa se zbog neuređenosti katastra i zemljišnih knjiga događa da neka planska rješenja  nije moguće provesti.

Nažalost, postojeći prostorni planovi Zadra i Zadarske županije su generatori devastacije prostora. Urbanističke planove uređenja najčešće financiraju investitori i donose se u skladu s njihovim interesima. Lokalna uprava i samouprava, kao predstavnik javnog interesa, trebala bi biti glavni kritičar prostornih planova svih razina i inzistirati na javnom interesu kao glavnom kriteriju njihovog donošenja. U praksi su oni najčešće saveznici investitora, a zaštita javnog interesa i interesa stanovnika dijelova grada na koje se ti planovi odnose prepuštena je lokalnim entuzijastima jer najčešće od posve pasivnih mjesnih odbora nema puno pomoći. Bez obzira na to tko financira planove, odlučujuća mora biti riječ lokalne zajednice. 

Mjere:

Budući da postojeći nije moguće kvalitetno nadograditi, niti popraviti, pokrenut ćemo izradu novog sveobuhvatnog prostornog plana.

Njegovoj izradi prethodit će javna rasprava koja će se odvijati putem zborova građana, digitalnih referenduma i mjesnih odbora koji će ponovo postati važna poluga odlučivanja. Izrađivači plana neće moći biti osobe koje su u sukobu interesa.

Planska rješenja bit će proizvod sustavnog promišljanja, a ne ad hoc reakcija na probleme.

Temeljiti će se na viziji grada kakav želimo i mišljenju struke u područjima urbanizma, arhitekture i prometa, društveno–humanističkih znanosti, ekologije i agronomije, ekonomije, turizma i financija, kulture i sporta, obrazovanja i zdravlja, uvažavajući interes i mišljenje mladih, djece, umirovljenika i svih građana grada Zadra.

Prostorni plan definirat će sadržaje koje ćemo zajednički odabrati.

Planska rješenja putem gradskih web-stranica bit će dostupna svim građanima u svim fazama izrade kako bi svi zainteresirani mogli pravovremeno dati mišljenje, prijedloge ili kritike, a pojedina planska rješenja građanima će obrazložiti dobro informirani, stručni i kvalificirani zaposlenici odjela za prostorno planiranje i građenje grada Zadra. Sva bitna pitanja plana bit će usuglašena prije konačnog prijedloga  pa će javni uvid postati gotovo formalnost.

Uređivanje i usklađivanje zemljišnih knjiga i katastra nekretnina neophodan je uvjet  kvalitetnog uređenja prostora.

Ovaj proces se na području grada i na otocima odvija izrazito sporo, treba ga ubrzati i privesti kraju.

Plan će predvidjeti nove urbane zelene površine u postojećim i novim kvartovima.

Sistematskom sadnjom stabala može se sniziti temperatura, u doba ekstremnih vrućina koje su sve učestalije posljednjih godina, za dragocjenih 5-6 stupnjeva. Prekinut ćemo dosadašnju praksu brutalnog ogoljavanja prostora. Građevinsku i uporabnu dozvolu neće biti moguće ishoditi bez zelenih površina koje su prema prostornom planu projektirane i izvedene.

Izgradit ćemo nove i urediti postojeće parkove.

Oni će postati mjesta okupljanja, prostor za boravak, odmor, druženje, rekreaciju, učenje i kulturne programe u suradnji Grada, nezavisne kulturne scene, ustanova u kulturi, sportskih amaterskih udruga i zainteresiranih građana. Parkovi grada Zadra postat će urbani parkovi, mjesta gdje će se odvijati predstave, koncerti, festivali, radionice za djecu i mlade, sportaše-amatere, umirovljenike. Parkovi nisu neiskorišten prostor, oni su rijetki prostori u kojima se ljudi susreću kao jednaki. Park Musapstan ostat će park – šuma bez pretjeranih intervencija i megalomanskih sadržaja. Pravila ponašanja u parku i dozvoljene aktivnosti jasno ćemo definirati, uložiti u nadzor i efikasno sankcionirati prekršitelje.

Poticat ćemo sve oblike ozelenjivanja javnog i privatnih prostora.

Na poljoprivrednom području u vlasništvu Grada ćemo organizirati urbane vrtove i favorizirati inovativne oblike i načine gradnje koji afirmiraju sklad arhitekture i prirode. 

Poticat ćemo vlasnike nekretnina da brinu o svom vlasništvu.

Zgrade ne smiju biti ruglo, a pogotovo ne opasnost za prolaznike zbog svojih derutnih fasada i urušenih krovova. Vlasništvo ne predstavlja samo pravo, ono je i dužnost. To se odnosi i na nekretnine u vlasništvu Grada.

Očuvat ćemo vodom iznimno bogata i vrijedna poljoprivredna područja,

osobito na području MO Crno i Bokanjac koja administrativno pripadaju gradu.

Trgovi i ulice Grada će biti prostor urbanih sadržaja i ugodnih estetskih iskustava,

a ne komercijalizirani, isključivo za potrebe turizma ušminkani, privatizirani prostori iz čijeg je planiranja i gradnje isključena javnost.

Onemogućit ćemo prekomjerno i javnom interesu protivno zauzimanje javnog prostora

terasama kafića, trgovačkim i ugostiteljskim štandovima, jumbo plakatima i reklamama. Građani i građanke aktivno će sudjelovati u odabiru sadržaja i opremljenosti javnog prostora. Javnim urbanim površinama, vrijednom prirodnom baštinom, javnim zelenim površinama, morem i podmorjem gospodarit ćemo po načelima održivosti i zaštite prirode i bioraznolikosti. Napuštenu vojnu i gospodarsku infrastrukturu, kao i ostale građevine koje više nisu u funkciji poput starih škola i drugih javnih zgrada, potrebno je promatrati kao razvojni potencijal i raditi na tome da se iste obnove i stave u novu funkciju koja će lokalnoj zajednici biti od koristi.

Centar grada i druge kvartove povezat ćemo u skladnu cjelinu, a svakom građaninu/građanki bit će jednako dostupne javne usluge.

Svaki kvart, pa  i veća zgrada, će imati barem mali kvartovski park, dječji vrtić i igralište za djecu, ljekarnu, trgovinu, kiosk, kafić, teretanu… To će  podići kvalitetu života u svakom od kvartova, kao i grada u cjelini. U brzo rastućim dijelovima grada gradit će se vrtići, škole i drugi potrebni objekti javnog standarda.

Prometna infrastruktura

            Promet ima ključnu ulogu u razvoju društva i ekonomije, no uz to je i veliki izvor klimatskih promjena i zagađenja prirode. Kako bismo njegove negativne učinke sveli na minimum, poduprijet ćemo one vrste i modele prijevoza koji okolišu najmanje štete, a pri tome ne umanjuju  razvojne perspektive.

            U razvoju putničkog prijevoza naglasak će biti na jačanju integriranog javnog prijevoza, te izgradnji nove i poboljšavanju postojeće pješačke i biciklističke infrastrukture.

Javni prijevoz je vrlo značajan za kvalitetu života u urbanom području jer olakšava kretanje gradom, povećava dostupnost centra grada marginaliziranim društvenim skupinama,  te smanjuje zagađenje okoliša. U sustavu javnog prijevoza u Zadru i prigradskom prometu neophodna su značajna poboljšanja, više autobusnih i brodskih linija, bolja obaviještenost putnika, bolja opremljenost autobusnih stanica, i uvođenje inovativnih načina javnog transporta. Primjerice, lokalni “vaporetto“ Puntamika – Poluotok, Punta Bajlo – Poluotok, makar u sezoni, i prigradski vlakovi (laka željeznica i tramvaji). Prilikom obnove prometnica, kao i izgradnje novih, potrebno je voditi računa o mogućnosti širenja biciklističke mreže, produljenju biciklističkih staza i prilagođavanju prijelaza preko kolnika, te izgradnji većeg broja parkirališnih mjesta. Pješačke i biciklističke staze dobit će nove sadržaje koje će privući stanovnike i goste grada, a pregledne interaktivne mape će olakšati njihovo korištenje.

            Sustav cesta grada Zadra nema dovoljnu cestovnu propusnost, ne postoji cjelovita koordinacija semaforskih uređaja, a tijekom turističke sezone velika je opterećenost svih oblika prometne infrastrukture. Ulaganja u cestovni promet koji će, unatoč rasterećenju, i dalje predstavljati jedan od najznačajnijih aspekata i ograničenja gradske infrastrukture realizirat ćemo putem slijedećih mjera:

Gradska uprava će definirati i zatražiti prioritetno otklanjanje najvažnijih prometnih problema i crnih točaka zbog kojih se događaju brojne prometne nesreće i narušava kvaliteta života velikog broja ljudi.

Takav je npr. izlaz iz ulice Put Biliga na Zaobilaznicu za koji od dosadašnje gradske uprave stalno slušamo kako je proces izgradnje ceste u tijeku i samo što nisu počeli konkretni radovi, a izlaz iz naselja je zbog povećanja prometa sve opasniji. Bez obzira upravljaju li prometnicama HC, Županijske ceste ili Grad, sva nova prometna rješenja bit će u najboljem javnom interesu i interesu lokalne zajednice, i bit će bolja od prethodnih, a ne gora. Grad Zadar će na tome inzistirati i neće dopustiti da se bez očitovanja javnosti i mišljenja lokalne struke donose odluke i započinju rekonstrukcija i gradnja cesta, bez obzira tko je investitor. To se osobito odnosi uz spomenuti Bili Brig  na raskršća Žmirići, Put Nina i Put Bokanjca. Najprije će se izvoditi prometnice koje smanjuju opterećenje postojećih zagušenih prometnih pravaca, a ne rekonstrukcije cesta koje na stvarne prometne probleme grada nemaju značajan utjecaj i na koje se iz nepoznatih razloga ugrađuju bespotrebni semafori.

U mnogim dijelovima grada, uključujući i nove blokove zgrada, prometnice nisu dovoljno široke da bi osiguravale siguran promet, a mnoge od njih nemaju niti pločnik.

Pristupit ćemo njihovom hitnom proširenju gdje god je to moguće, a drugdje ćemo zatražiti prilagodbu cestovne signalizacije u skladu sa situacijom na terenu, posebno na prilazima školama i igralištima. Pješake ćemo, uspostavom mehanizma za usporavanje prometa, zaštiti od nesavjesnih vozača na pojedinim gradskim pravcima (osobito ul. Domovinskog rata).

Od HC ćemo zatražiti rekonstrukciju novosagrađene ceste

Jazine-Poliklinika- Bulevar gdje je evidentno dobro prometno rješenje zamijenjeno puno lošijim, koje između ostalog, ne omogućava vozilima hitnih službi da u slučaju potrebe prođu do poliklinike i bolnice, znatno ometa protočnost prometa, a o pločniku neprimjerene širine da ne govorimo. Hitno ćemo zatražiti sanaciju šahtova na svim cestama, a osobito na prometnici D8 (od Polikema do Crnog) jer je stanje u kojem se trenutno nalaze ozbiljan problem za sigurno odvijanje prometa.

Gdje god je to moguće i opravdano sa stanovišta prometne struke, nova će se raskršća i rekonstrukcije planirati i izvoditi kao kružni tokovi

jer su nam sva dosadašnja iskustva pokazala da su oni najbolji način poboljšavanja protočnosti prometa i smanjenja prometnih čepova, kao i financijski isplativa, dugoročna i održiva rješenja.

Semafore, tamo gdje su neophodni, treba integrirati u inteligentan i povezan sustav.

Ukoliko su postavljeni „ pametni semafori” treba ih privesti toj funkciji, a ne da samo nekoliko mjeseci po postavljanju nema ni traga njihovoj „ pameti” (raskršće Put Nina i Put Bokanjca).

Ogromne gužve u sezoni, posebice za kišnih dana, moguće je riješiti izgradnjom velikog parkirališta na obodu grada.

Transfer putnika do Poluotoka, i drugih posjetiteljima grada zanimljivih lokacija, odvijao bi se javnim prijevozom (autobusi, shuttle) pri čemu bi cijena transfera bila uključena u cijenu parkiranja, stimulativnu u odnosu na cijenu parkiranja na Poluotoku. To bi dovelo do smanjenja prometnih gužvi na prilazima Gradu i ublažilo nedostatak parkirnih mjesta. Parkiranje postaje sve veći problem i u ostalim dijelovima grada, osobito frekventnima poput Višnjika, Voštarnice, Borika i Kolovara. Uz jačanje uloge javnog prometa, problem može riješiti samo pojačana izgradnja javnih garaža i optimizacija korištenja nedovoljno iskorištenih postojećih parkirališta i garaža suradnjom Grada i njihovih privatnih vlasnika (garaža TIZ i City galleria).

Prigradski i međugradski promet.

Potrebno je hitno vratiti željeznicu u grad i županiju, poboljšanjem pruga i uvođenjem bržih vlakova (na razini države) ojačati atrofirani željeznički promet. Boljom željezničkom povezanošću Zadar bi mogao dobiti nove gradske „kotarske“ kvartove i pojačati dnevne migracije. S druge strane, teretni željeznički promet imperativ je pozicioniranja Gaženice kao važnog intermodalnog čvorišta i pristupačna, ekonomična i ekološki prihvatljiva alternativa kamionskom prijevozu. Željeznički promet i u okviru Europske unije spada u prometne prioritete.

Pomorski promet.

Lokalna uprava i samouprava ne smije promatrati lokalni pomorski promet samo kroz prizmu financija, treba ga snažno poduprijeti jer predstavlja važan element svih demografskih mjera i čini razliku između otoka na kojima se živi i otoka bez ljudi. Zato ćemo obnavljati priobalne pomorske linije (u prvom redu katamaranima koji će u perspektivi prelaziti na hibridni ili električni pogon kad god je to moguće). Prijevoznike na preostalim dužim trajektnim linijama također ćemo poticati na postupni prijelaz na alternativna goriva (elektro, vodik, plin). Osobito je važno unaprijediti međusobnu povezanost otoka uvođenjem sufinanciranih lokalnih linija jer bi to doprinijelo većoj razini usluga koje mogu koristiti njihovi stanovnici. (Na ovaj način bi stanovnici Rave npr. mogli koristiti ambulantu na Ižu, a ne ovisiti  o  brodskoj ili trajektnoj vezi sa Zadrom). Uz lokalne brodske veze, zalagat ćemo se za uvođenje više duž-obalnih linija i cjelogodišnje veze s Anconom, ne samo u sezoni.

Zračni promet.

Što se tiče avio-prometa u Zadru i Županiji, treba inzistirati na pažljivom promišljanju budućeg razvoja Zračne luke Zadar na već postojećim osnovama, ali bez javnog financiranja, budući da treba uspostavljati transparentne, bilateralne osnove s pružateljima usluga. Zalagat ćemo se osobito za modernizaciju postojeće infrastrukture, proširenje popratnih sadržaja, te izgradnju alternativne pristupne ceste.

Komunalna infrastruktura

Osnovno načelo na kojem bi se trebao temeljiti  sustav komunalne infrastrukture je dostupnost komunalnih usluga svim korisnicima pod jednakim uvjetima i po prihvatljivim cijenama, u skladu s propisanim standardom usluge. Ukoliko je razina kvalitete komunalnih usluga niska, ona nepovoljno djeluje na kvalitetu života svih  građana i ograničava razvojne perspektive lokalne zajednice. Budući da su nositelji isporuke ovih usluga u najvećoj mjeri trgovačka društva kojima upravlja Grad Zadar, lokalna komunalna infrastruktura uvelike je opterećena slabostima koji proizlaze iz neodgovornog i netransparentnog rada Gradske uprave.

Komunalna opremljenost i infrastruktura je u većem dijelu grada loša. Od najvećih problema gradske infrastrukturne mreže izdvajamo one čijem je rješavanju potrebno hitno pristupiti:

Općenito loše stanje vodovodne infrastrukture s velikim gubitcima u mreži.

Prema podacima udruge poreznih obveznika „ Lipa“, gubitci vode zadarskog „Vodovoda“ iznose ogromnih 67%. Trgovačko društvo Vodovod d.o.o. je (prema Strategiji razvoja grada 2013.-2020.) zamijenio zastarjele željezne cijevi novima, no suprotno logici i zdravoj pameti to je dovelo do još većih gubitaka. Kvaliteta vodoopskrbe je neujednačena pri čemu najgore prolaze stanovnici otoka. Potrebno je optimizirati i sanirati vodovodnu mrežu uz paralelno korištenje vlastitih vodoopskrbnih sustava (izvora, gušterni, i slično), odnosno njihovim stavljanjem u što održiviju upotrebu sukladno potrebama stanovnika i gostiju, osobito u ljetnim mjesecima. Također, potrebno je optimizirati korištenje takozvane tehničke vode koja nije prikladna za piće, ali se može iskoristiti na druge načine i tako omogućiti štednju pitke vode. Optimiziranje i bolja iskorištenost vodoopskrbnog sustava u perspektivi će dovesti uštedu koja će omogućiti snižavanje cijene isporuke vode. Uz to, svako kućanstvo će moći koristiti 1,5 m3 vode bez naknade.

Priključivanje svih dijelova grada na javnu odvodnju koje je bilo planirano za 2020. godinu još je daleko od završetka.

Još uvijek ima dosta dijelova grada u kojima se odvodnja obavlja putem septičkih jama koje su često propusne što na našem krškom području znači ekološki rizik onečišćenja podvodnih voda i mora. Veliki kolektor i pročišćivač otpadnih voda, od dana kada je izgrađen, ne predstavlja rješenje, već samo još jedan dodatni problem stanovnicima istočnog dijela grada, osobito Smiljevca i Ričina, jer je zbog neizdrživog smrada kvaliteta života već dugo ozbiljno narušena. Svake godine se već više od desetljeća najavljuje da će upravo ovaj put filter ili njegova nadogradnja riješiti problem, no smrad je i dalje tu. U savladavanju ovog izazova maksimalno ćemo poticati angažman struke jer ga samo struka može riješiti, a građani Smiljevca i Ričina, kao i svi ostali građani Zadra, imaju pravo disati normalno.

Elektroenergetska mreža u značajnom je dijelu zapuštena i neodržavana.

Osobito je teško stanje na otocima, što rezultira čestim prekidima u opskrbi, a popravak i zamjena oštećenih stupova i podmorske infrastrukture traje dugo. Neadekvatni kapaciteti elektroenergetske mreže djeluju ograničavajuće na razvoj gospodarstva pa tako u gospodarski vrlo aktivnom istočnom dijelu grada postojeći elektroenergetski kapaciteti jedva zadovoljavaju trenutnu potrošnju. Ukoliko se postojeća infrastruktura uskoro ne nadogradi novom trafostanicom, neće biti energetskih pretpostavki za izgradnju i razvoj novih poslovnih i proizvodnih pogona.

Radovi na komunalnoj infrastrukturi ne planiraju se i ne izvode koordinirano.

Tako se često događa da se nova cesta, tek što je asfaltirana, raskopava kako bi se ispod nje položila komunalna infrastruktura (i to ne sva odjednom) što proizvodi velike dodatne troškove i dovodi do neracionalnog i neodgovornog trošenja javnog novca. Planiranje prometnica i ostale infrastrukture mora se raditi interdisciplinarno i koordinirano kako bi se naknadne intervencije na novoj infrastrukturi svele na najmanju moguću mjeru. 

 Pri izvođenju svih radova na komunalnoj infrastrukturi potrebno je voditi računa o zaštiti ostalih dijelova infrastrukture i trošenju javnog novca.

U praksi se često događa da se kod izvedbe jedne vrste radova na komunalnoj infrastrukturi uništi druga, npr. iza radova na cesti ostane oštećena vodovodna cijev iz koje voda nekontrolirano curi danima. Izvođenje radova na javnoj komunalnoj mreži traje predugo, upadljiv je nedostatan angažman ljudi i operative, kao i česti zastoji. Kvaliteta radova vrlo često nije u skladu sa standardima.

Popravljanje oštećenih kolničkih trakova je sporadično i nekvalitetno.

Vrlo brzo nakon popravka kolnici su ponovo oštećeni na istim mjestima, rekonstrukcije se poduzimaju najčešće pred izbore, a mnoge važne gradske ceste prepune su zakrpa. Potrebno je provesti transparentnu javnu nabavu pri izboru izvođača, stručni nadzor izvedenih radova i aktiviranje jamstva i garancije u slučaju loše kvalitete izvedenih radova.

Zelenih površina po kojima je naš grad dugo bio prepoznatljiv, sve je manje.

Potrebno je voditi računa o zdravlju stabala na javnim zelenim površinama kojima upravlja Grad ili njegova poduzeća na način da se spriječe ili u samom začetku zaliječe njihova oboljenja i tako se spriječi devastacija i ogoljavanje grada kojemu svjedočimo u posljednje vrijeme. Gradska poduzeća za to imaju dovoljno kadrovskih i tehničkih preduvjeta. Zeleni katastar našega grada potrebno je poboljšati, nadograditi i kontinuirano ažurirati.

U gradska groblja ne ulaže se dovoljno, a posebno u groblje na Ploči koje je potrebno hitno urediti.

Poticat ćemo korištenje održivih izvora energije u javnoj rasvjeti i smanjiti visok stupanj svjetlosnog zagađenja.

Onečišćenje i osiromašenje mora, prvenstveno ribljeg fonda, uz istovremeno rastući sektor marikulture.

U zadarskom akvatoriju sve je veći broj ribogojilišta koja ne surađuju s lokalnim otočkim zajednicama na zadovoljavajući način. To je najočitije u zagađenju mora i podmorja na sve većim, donedavno biološki posve očuvanim područjima. Ako je točno da  koncesionari, kako tvrde,  poštuju sve propise, onda treba mijenjati propise jer se zagađenje svakog dana pogoršava, osobito u uskim kanalima npr. između Rave i Iža.

U našim lukama  potrebno je osigurati prihvat sivih i crnih voda s brodova.

Nužno je uspostaviti kontrolu ispuštanja otpadnih voda na našem području i sustav pravične naplate.

Dugoročno se zalažemo za povećanje korištenja novih obnovljivih izvora energije i ugljičnu neutralnost.

Težište će biti na malim lokalnim energetskim zadrugama što će omogućiti pristup  EU fondovima. U tu svrhu potrebno je što prije donijeti Zeleni i Plavi plan koji su ključni elementi aktualne zajedničke politike EU, a predstavljaju osnovnu strategiju za postizanje održivosti neke lokalne ili regionalne zajednice.

Gospodarenje otpadom na području našeg grada i županije potrebno je potpuno redefinirati i pri tom se koristiti i pozitivnim i negativnim iskustvima.

Temelj novog sustava treba biti općeprihvaćeni koncept 4 R (reduce, reuse, recycle, recover) – reduciraj nastanak otpada, ponovno koristi, recikliraj i obnovi.

Potrebno je hitno uvođenje individualne primarne selekcije otpada.

Njome bi se smanjio udio miješanog komunalnog otpada uz obveznu gradnju sortirnica i kompostana koje bi omogućile odvojeno prikupljanje bio-otpada, te sortiranje i plasiranje ostalih korisnih komponenti poput plastike i papira. Na taj način građanima bi se omogućilo ono što je i zakonom propisano, a to je primarna selekcija otpada kojom možemo direktno utjecati na smanjenje svojih računa i da odvoz miješanog komunalnog otpada plaćamo vezano uz količine koje proizvodimo.

Deficit odlagališta doveo je do velikog broja nelegalnih odlagališta.

Potrebno je povećati kapacitete i broj reciklažnih dvorišta za odlaganje krupnog otpada i pojačati kontrolu odlaganja, osobito građevinskog otpada, te  ulagati u postrojenja za reciklažu.

U svrhu poticanja građana na recikliranje otpada potrebno je uvesti napredne sustave naplate i  javni informacijski sustav o otpadu.